Линкови за пристапност

Rasprava na Kapitol Hil  za zakanata od Irak - 2002-07-31


Senatskata Komisija za nadvore{ni odnosi ja razgleduva ira~kata zakana po sosedite, i dali e neophoden voen odgovor.

Pred Komiisjata govorea eksperti koi gi opi{aa, kako {to velat samite, naporite na ira~kiot pretsedatel Sadam Husein za obnova na zalihite od oru`je za masovno uni{tuvawe, {to bea uni{teni vo tekot na Zalivskata vojna pred edna decenija.

Porane{niot {ef na inspekciskiot tim na On za oru`je vo Irak, Ri~ard Batler ka`a deka aktuelnata politika na kontrolirawe na ovaa zemja bi mo`ela da bide poefikasna preku sorabotka od strana na Rusija.

"Dokolku mo`eme da obezbedime Rusija seriozno da sorabotuva so nas vo Bagdad za da na Ira~anite jasno im ka`eme - toa e toa: ili }e vospostavite seriozna kontrola vrz oru`jeto, ili }e se soo~ite so seriozni konsekvenci, toga{ mo`ebi }e imame {ansi. No, bez toa, nema da uspeeme", ka`a Batler.

No, Kidir Hamza, glaven ira~ki nuklearen ekspert koj rabotel na ira~kata programa za nuklearno oru`je se dodeka ne prebega vo SAD vo 1994 godina, smeta deka politikata na kontrola sama po sebe ne e dovolna. Toj sugerira{e deka vistinski na~in za spravuvawe so ovoj problem e promena na re`imot, kako {to poso~uva i amerikanskata politika.

Za pretsedava~ot so Komisijata, senatorot od Delaver, demokratot Xo Bajden, ovaa ideja voop{to ne e sporna.

"Edno e jasno: ova oru`je mora da bide oddale~eno od Sadam Husein, ili toj da bide oddale~en od vlasta", veli Bajden.

Vo toa ne e ubeden senatorot od Minesota, isto taka demokrat, Pol Velstoun:

"Ne veruvam deka Vladata ve}e se odlu~ila na voena akcija protiv Irak", izjavi Velstoun.

Voeniot ekspert Antoni Kordesman od Centarot za strategiski i me|unarodni studii potencira{e deka sekoja misija ~ija cel e soboruvawe na Sadam Husein od vlast mora da bide dobro podgotvena i }e bara minimum desetici iljadi trupi. Toj ka`a deka poddr{kata od evropskite sojuznici e va`na, no ne i su{tinska, kako {to e onaa od sojuznicite od regionot.

"Dokolku se borite protiv Irak, potrebni se celite kapaciteti na Katar, Bahrain i Kuvajt. Potreben e koridor preku Katar. Verojatno }e treba da se iskoristi najgolem del od nosa~ite, barem na po~etokot, poradi nedostatokot na kopneni bazi, osven dokolku ne se dobijat bazi od Saudiska Arabija", tvrdi Kordesman.

Saudiska Arabija pak se izjasni deka ne se soglasuva so soboruvaweto na Sadam Husein, argumentiraj}i deka prirodata na vladeja~kiot re`im vo Bagdad e vnatre{na rabota na Irak.

Senatorot Bajden veli deka vladini pretstavnici mu ka`ale oti se u{te ne odlu~ile dali da izvr{at invazija za da go soborat ira~kiot re`im. Toj veli deka do krajot na godinava ne o~ekuva vakva misija. No, toj pobara od Vladata da go konsultira Kongresot pred da prezeme kakva i da e akcija, i podobro da objasni kako planira da se spravi so situacijata po voenata kampawa za soboruvawe na Sadam Husein.

XS
SM
MD
LG